"Knjige, braćo moja, knjige..."!
Najbolji romani nisu uvek oni najpoznatiji. Tačnije, nikad nisu.
To su knjige koje prepoznaš po jeziku - kad autor piše kao da zna tačno kako zvuči tvoj unutrašnji glas. Neki romani ne pokušavaju da ti prodaju velike istine, već samo ispričaju dobru priču - ponekad kroz humor, ponekad kroz ogoljenu svakodnevicu.
Naši romani uglavnom nisu lagani, jer ni život ovde nikad nije bio naročito mekan. Naravno, najčešće obrađuju istorijske teme kroz život malog čoveka koga točak istorije najviše i gazi (imaš 10 sekundi da navedeš nazive tri ozbiljna ljubavna romana).
Autentičnost je ključ - kad prepoznaš u likovima nekog iz kraja, iz tramvaja, iz redova pred poštom. Likovi su često antijunaci, pripovedanje je lišeno patetike. Kao i naši filmovi između ostalog, od kojih su mnogi ekranizacije velikih književnih dela.
I to je to. Ne mora roman da te menja, dovoljno je da ti prija. A ako ga prepoznaš i posle mnogo godina ponovo pročitaš, to je već nešto više.
To je roman koji ti je sigurno, na neki skriveni način obeležio život i uticao na tebe više nego što misliš.
Ocenite svaku stavku od 1 do 10. Vaši glasovi utiču na rang listu!
Kao što je film imao svoj "crni talas", tako je imala i književnost. Ovo je najpoznatije delo tog perioda.
Roman o srpsko-muslimanskom razdvajanju kroz sudbinu Alije Osmanovića, deteta pravoslavnih roditelja koje odgajaju muslimani. Tema identiteta, mržnje i tragične podvojenosti naroda u Bosni. Jedna od najboljih ekranizacija.
Kovačić slika sudbinu Ivana, momka rastrzanog između umetnosti i zova strasti. Ljubav, propast i krivica u senci građanske hipokrizije. Prvi pravi hrvatski roman.
Fra Petar, nevin zatvorenik u istanbulskom kazamatu, doživljava apsurd i bezdušnost carskog pravosuđa. Pripovest o krivici bez dokaza, u kojoj avlija postaje metafora balkanske i ljudske neslobode.
Borislav Pekić smešta virus i paranoju na londonski aerodrom. Triler o bioterorizmu, totalitarizmu i čovekovoj nemoći. Naučna fantastika sa filozofskom dubinom i užasno stvarnim osećajem panike.
Roman o mladom sudiji koji se suočava s besmislom pravnog sistema i ličnom krizom savesti. Vuk pokazuje nemoć pojedinca u birokratizovanom, korumpiranom društvu.
Uoči rata, Melkior Tresić beži od mobilizacije i sopstvenog identiteta. Ulica, kafane i ludilo Zagreba. Pitanje hrabrosti, kukavičluka i smisla. Fantastično delo Ranka Marinkovića.
Krleža piše ispovest zagrebačkog intelektualca koji se suprotstavlja korupciji i završava kao ludak. Ironična kritika malograđanske sredine i sistema koji uništava moralne pojedince.
Život u turskom Sarajevu kao metafora unutrašnje borbe. Ahmet Šabo balansira između vere, razuma i ljubavi. Selimović, po običaju, briljantan.
Diplomatska sapunica iz Osmanskog Travnika. Francuzi, Austrijanci, Turci – svi žele prevlast, a Andrić majstorski niže ironiju, politiku i svakodnevicu pod istim krovom.
Rastakanje svesti u bolničkoj postelji. Mediteransko, filozofsko i introspektivno. Ivan Galeb, alter ego Vladana Desnice, razmišlja o životu, smrti i umetnosti – bez žurbe.
Možda i najbolji hrvatski roman. Nije Novak napisao puno toga, ali ovo je remek delo.
Ni roman ni rečnik – već sve između. Tri vere, tri verzije, bez istine. Pavićev metafizički lavirint o jeziku, sećanju i identitetu.
Politička parabola o idealima koji gutaju sopstvene sledbenike. Kiš britko, bolno i precizno secira totalitarizam kroz sedam priča o ljudima koje je revolucija progutala.
Roman koji je zauvek ostao u senci drugog velikog Dražinog dela. Roman je doživeo jednu od ponajboljih ekranizacija.
Podseća Vas na Andrića? Ima delova koji podsećaju, ali Andrić nema tapiju na priču o janičarima, vezirima, veri... Roman je apsolutno na nivou Andrića. Ne veruješ? Pročitaj, pa nam reci.
Najbolji roman čoveka koji nije dobio mesto u književnosti koje zaslužuje.
Porodična saga o Aćimu i Vukašinu Katiću u Srbiji s kraja 19. veka. Sukob oca i sina, časti i ambicije, u pozadini političkih previranja. Prvo poglavlje srpske tranzicije u prozi.
Rat, rovovi i raspad carstva kroz oči mladog srpskog oficira. Dobrica Ćosić piše epski roman o Prvom svetskom ratu, narodu i onome što ostane kad heroji umru.
Priča o Sofki, lepoti i propasti jednog roda. Boreći se između tradicije i lične želje, Sofka postaje simbol žrtve patrijarhalnog društva. Sterija u melodrami.
Krležin najobimniji roman prati haotičan početak 20. veka – revolucije, ideologije, rat i razočaranja. Portret levice, Jugoslavije u povoju i gorki kraj vere u velike ideje.
Latinović se vraća iz Evrope u Panoniju tražeći umetnički i lični identitet. Krležin roman o dekadenciji, neostvarenosti i razorenim odnosima. Introspektivan i nemiran kao sam junak.
Vrhunski roman vrhunskog književnika koji nije slučajno rođen baš u Travniku.
Ni jedan roman nije uspeo da bolje opiše taj tužni period kroz koji smo prošli. NIN-ova nagrada se ne dobija tek tako.