Ivo Andrić
Čudo kako polupismeni, raspravljaju o tome "čiji je". Jasno je da je Hrvat po rođenju, rođen u Bosni, a da se smatrao Srbinom. Vi odredite. On nije znao.
Ko je najveći hrvatski književnik? Krleža? Možda. A možda i nije.
Naravno, ovo poređenje - lista ima sasvim drugu svrhu i zato nemoj da se pališ u stilu...
"Čekaj? Otkud Andrić na ovoj listi? Svi znaju da je on Srbin i da je živeo u Beogradu i da je svoja dela zaveštao SANU..."On je na svim listama u inat hejterima i mediokritetima. Na ovom domenu je logično da su ti giganti bolje znali ko su i šta su od nas. Takođe, na više lista su i Kusturica, Desnica, Selimović, Bazdulj, Njegoš, Kočić...
Nećemo se deliti, knjige nisu teritorija. To smo već podelili. Ova lista nije popis stanovništva. Samo je bitno da je neko pisao istinito, lepo, jako. A vi odlučite – ko najviše.
Krleža je možda najvažniji, ali nije jedini. Ranko Marinković je raskrinkao duh malih sredina. Meni je Desnica najdraži, a Tomić najduhovitiji.
Neki su pisali o ljudima s ruba, neki o istoriji. Svi su ostavili trag.
Pesnici i književnice su na posebnim listama.
Ocenite svaku stavku od 1 do 10. Vaši glasovi utiču na rang listu!
Čudo kako polupismeni, raspravljaju o tome "čiji je". Jasno je da je Hrvat po rođenju, rođen u Bosni, a da se smatrao Srbinom. Vi odredite. On nije znao.
Akademik SANU. Možda i najveći hrvatski pisac. Dramatizovan više puta. O "Kiklopu" ne treba trošiti reči.
Retko svestran čovek. Da li je Ivan Galeb u stvari sam autor ostalo je veliko pitanje.
Najpoznatije djelo mu je roman „Posljednji Stipančići“ (1899), koji se smatra vrhuncem hrvatskog realizma.
Da je samo napisao (a nije) "Mirisi, zlato i tamjan" bili bismo mu večno zahvalni.
Tvorac modernog hrvatskog romana. Pisao je istorijske romane poput „Zlatarovo zlato“, uređivao „Vijenac“ i oblikovao književnu scenu 19. veka. Možda čak i veći pesnik.
Književnik i akademik, poznat po istorijskim romanima koji istražuju sudbine Hrvata u kontekstu sukoba civilizacija.
Veoma, veoma duhovit čovek i odličan pisac. Teško je nekoga naterati da se smeje dok čita knjigu. Ekranizacije njegovih dela su odlične.
Predstavnik realizma. Najpoznatija dela su roman Bakonja fra Brne, Uskok i pripovetka Pilipenda. Pisao je i zbirke priča o životu u Dalmaciji, Crnoj Gori i Beogradu .
Interesantan čovek i pojava. Autor je više od 40 knjiga. "Dvori od oraha" su u rangu sa delima naših najvećih književnika.
Majstor satire i apsurda, poznat po dramama koje seciraju društvene i političke besmislice. Najčuvenije mu je delo „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ koje je dobilo i svoju ekranizaciju.
U njegovom bogatom opusu se ističu Povijest pornografije i Polagana predaja. Tribuson je dobitnik brojnih književnih nagrada i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008. godine.
Poznat po kriminalističkim i omladinskim romanima. Dela poput Koraljna vrata i Trojica u Trnju spoj su napetosti, svakodnevice i prepoznatljive atmosfere.
Poznat je po romanima Brdo i Sine, idemo kući, te poeziji poput zbirke Uzimaj sve što te smiruje.
Njegov roman Osmi povjerenik (2003.) satirično prikazuje izolirani otok Trećić, osvojivši brojne nagrade i doživjevši kazališnu i filmsku adaptaciju.
Roman Šalković je hrvatski pisac i novinar, poznat po romanima „Pala karta“ i „Nova mis Čilea“. Njegova dela često kombinuju akciju, ironiju i savremene teme, a pisao je i putopise.
Najizvođeniji hrvatski dramatičar i plodan romanopisac. Njegovi romani poput Judita, Poncije Pilat i Zaboravljeni sin istražuju istorijske, religijske i porodične teme uz pitak stil i široku čitanost.
Poznat po britkom stilu i nekonvencionalnim stavovima, obeležio je hrvatsku kulturu svojim delima i javnim nastupima.
Poznat je po delima koja kombinuju grotesku, crni humor i bizarne motive. Njegova najpoznatija dela uključuju zbirke priča Mišolovka Walta Disneya i Anđeo u ofsajdu, te romane Smrt djevojčice sa žigicama po kome je snimljen i film.