Studenica

Manastir Studenica, osnovan oko 1190. godine, jedna je od najznačajnijih zadužbina svetog Stefana Nemanje, osnivača srpske srednjovekovne države. Nalazi se u Srbiji, u dolini reke Studenice. Studenica je srpski pravoslavni manastir i duhovni centar srednjovekovne Srbije. Arhitektonski, manastir je primer raške škole, sa uticajima vizantijske i romaničke umetnosti. Najvažniji objekat je crkva Bogorodice, koja je […]

Pećka patrijaršija

Pećka Patrijaršija je srpski pravoslavni manastir i sedište Srpske pravoslavne crkve, smešten u blizini Peći na Kosovu. Nastala je u 13. veku kao zadužbina svetog Stefana Nemanje i njegovog sina, svetog Save, koji su obnovili crkvenu autonomiju Srpske pravoslavne crkve. Kompleks čine četiri glavne crkve iz različitih perioda, sa crkvom Bogorodice Eleusa kao centralnom. Pećka […]

Visoki Dečani

Manastir Visoki Dečani jedan je od najznačajnijih srednjovekovnih srpskih manastira, smešten u blizini Dečana na Kosovu. Sagrađen je u prvoj polovini 14. veka (oko 1327–1335) kao zadužbina kralja Stefana Dečanskog i njegovog sina cara Dušana Silnog. Manastir predstavlja remek-delo srpske srednjovekovne umetnosti i arhitekture, spoj romaničkog i vizantijskog stila. Unutrašnjost manastira poznata je po izuzetno […]

Gračanica

Manastir Gračanica je jedan od najznačajnijih srpskih pravoslavnih manastira, smešten na Kosovu, blizu Prištine. Izgrađen je 1321. godine po nalogu kralja Stefana Dečanskog, a posvećen je Hristovom rođenju. Gračanica predstavlja vrhunac srpske srednjovekovne arhitekture i umetnosti, poznat je po prelepim freskama koje datiraju iz prve polovine 14. veka. Manastir je sagrađen na mestu ranije crkve, […]

Đurđevi stupovi

Đurđevi Stupovi je srednjovekovni srpski manastir posvećen Svetom Đorđu, smešten kod Novog Pazara u jugozapadnoj Srbiji. Osnovan je 1171. godine od strane Stefana Nemanje, osnivača srednjovekovne srpske države i dinastije Nemanjića. Manastir predstavlja značajan kulturni i verski centar, kao i važan primer srpske srednjovekovne arhitekture. Izgrađen je u raškoj arhitektonskoj školi, karakterističnoj za taj period, […]

Hilandar

Manastir Hilandar je srpski pravoslavni manastir na Svetoj Gori, osnovan 1198. godine kao zadužbina srpskog kneza Stefana Nemanje, osnivača srpske srednjovekovne države. Hilandar je jedan od najvažnijih duhovnih centara Srba i značajno mesto za očuvanje srpske kulture i tradicije. Freske u Hilandaru potiču iz više perioda, a najpoznatije su one iz vremena vizantijskog i srpskog […]

Vreme smrti

Vreme smrti je tetralogija srpskog književnika Dobrice Ćosića, izašla u periodu od 1972. do 1979. godine. Hronološki, ono je nastavak Korena, sa radnjom koja se odvija za vreme Prvog svetskog rata. Među glavnim junacima, osim porodice Katić (Aćima, Vukašina, Ivana, Milene i Adama), javljaju se i Nikola Pašić, Živojin Mišić kao i regent Aleksandar… Više o romanu

Travnička hronika

Travnička hronika (1945) je istorijski roman pisan za vreme Drugog svetskog rata, ostvaren po modelu evropskog realističkog romana. Obuhvata vreme od 1807. do 1814. godine i po tome predstavlja klasičan roman više od bilo kojeg drugog Andrićevog romanesknog ostvarenja… Pročitaj više

Tvrđava

Tvrđava je roman istaknutog srpskog i jugoslovenskog pisca Meše Selimovića koji je stvarao u drugoj polovini dvadesetog vijeka. Roman je nastao 1970. godine. Tema ovog romana je život Ahmeta Šabe koji se posle rata, odnosno posle bitke kod Hoćina u kojoj Evropljani pobjeđuju Osmanlijsko carstvo, vraća u Sarajevo iz Rusije. Radnja romana se dešava u 17. vijeku. Glavni junak upravo pokušava izađe iz svoje „tvrđave” i […]

Nečista krv

Nečista krv je psihološki modernistički roman srpskog pisca Borisava Stankovića, njegov jedini objavljen tokom života. Glavni lik je Sofka, poslednji potomak nekada ugledne vranjske porodice. Govoreći o njoj, Bora zapravo govori o uzdizanju, degeneraciji i gašenju jedne porodice, o moralnom izopačenju njenih članova, nesreći, kletvi koja pada na Sofkina leđa i prenosi se na njene potomke… Više o romanu

Anketa Dana

Evrovizija 2026

Hrvatska 66.67%
Srbija 33.33%
Crna Gora 0%