djordje
Planine Hrvatske pružaju se od Gorskog kotara do dalmatinskog krša, otkrivajući spoj divljine i spokoja.
Velebit, Biokovo, Risnjak i druge planine kriju šume, pećine, izvore i panorame koje oduzimaju dah.
Njihova tišina odzvanja istorijom, mitovima i snovima.
Svaki uspon donosi novu perspektivu, a svaki pogled s visine mir u duši.
Hrvatska planinska lepota poziva na poštovanje prirode i povezivanje s nečim većim.
To su planine koje čuvaju identitet, ponos i večnu inspiraciju.
Ukupno Bodova:
Biokovo, kameniti div Dalmacije, s vrhom Sveti Jure dodiruje nebo. More šapuće pod njim, dok vetrovi pevaju priče o endemima i stazama što vode kroz sunce i oblake
Kalnik, kameniti čuvar Križevaca, niskog rasta ali velikog duha. Na 643 metra, šume i stene pričaju priče prošlosti, dok vetar nosi šapat davnina i tišinu zaboravljenih staza.
Velebit, kralj jadranske obale, diše šumom i stijenama. Na 1757 metara krošnje dodiruju nebo, dok vetar nosi pesme divljine i tajni stare planine, večne i neumorne.
Lička Plješevica, visoka 1657 metara, tiho čuva šume i kamenjar. Pod zvucima vetra i šapata starih staza, skriva tajne prirode i ljudi, pozivajući na mir i istraživanje.
Klek, div u snu nad Ogulinom, priča legende o vešticama i vetru. Na 1181 metar, stenovita kruna dodiruje nebo, dok šume šapuću drevne pesme pod njegovim kamenom.
Dinara, krov Hrvatske, kamenita i ćutljiva. Na 1831 metar, pogled leti do mora. Vetrovi joj kroje priče, a tišina odzvanja snagom krša – planina što stoji ponosno, visoko, u svetlu i samoći.
Plješevica, granična straža tišine, u kamenu čuva priče vekova. Na 1657 metara vetar šapuće nad Liticama, dok šume skrivaju puteve između dve zemlje, tihe i divlje.
Mosor, kameni čuvar Splita, visoko nad morem sniva. Strm, ogoljen, ali pun života – u tišini njegovih staza čuješ šapat vetra i mirise mora, što dolaze s juga.
Kozjak nad morem stražari, kamenom stazom u visinu vodi. Sa 779 metara grli more i grad, tišina mu šušti maslinom, dok se sunce igra nad kamenim grebenom.
Risnjak, dom tišine i risa, nad Gorskim kotarom bdije. Na 1528 metara šuma šušti starim dahom, dok se vidici tope u daljini. Planina što čuva tajne i izvor života.
Medvednica čuva Zagreb pod svojim krošnjama. Sljeme dotiče oblake, dok šume šapuću priče starih tvrđava. U tišini njenih staza budi se duša – svaki korak odzvanja spokojem prirode.
Ivanščica, zelena kraljica Zagorja, šumom zagrli nebo. Na 1060 metara sanja tišinom. Njeni vidici dodiruju oblak, dok ptice pevaju zaboravljene pesme iz srca Hrvatske.
Papuk, tihi čuvar Slavonije, šumom šapuće istoriju. Sa 953 m visine miluje oblake, dok mu korenje čuva vekove u kamenu. Planina što diše životom i tišinom zelenila.
Učka nad morem bdije, visoka 1401 metar. Vrh Vojak nosi vetrove Istre, a šume joj šapuću legende. S njega pogled leti ka Alpima, dok sunce plete zlatne niti po kamenim grebenima.
Poštak, kameni val u srcu krša, tiho šumi kroz travu Like. Na 1428 metara šapat vetra priča o divljini, dok pogled luta preko granica, slobodan kao ptica.
Svilaja tiho teče kroz kamen i travu, Bat se diže do 1508 metara. Pogledi lebde ka moru, a vetrovi nose šapat Dalmacije i zaboravljenih planinskih staza.
Viševica, stožasta kupola Gorskog Kotara (1 428 m), šumom šapuće povijest. Njeni vrhovi ljube oblake, a staze plešu tišinu pod borovima, otkrivajući svjetlost daljina i mir starih planina.
Bjelolasica, krošnja Gorskog kotara, uzdiže se do 1534 metra. Šume šapuću pod nebom, vetar plete tišine, dok planinski vidici plešu iznad oblaka i senki borova.
Snježnik, tih i moćan stražar Gorskog kotara, šumom i vetrom grli nebo. Na 1506 metara, pogledi lete do mora, dok šumske staze šapuću priče snežnih tišina i planinskog daha.
